BIRAJTE PO KATEGORIJAMA
Naše prodavnice
Klub 5*
0
0,00 din.
Losd fsdf sd
Vaša korpa je trenutno prazna.

Zanimljive činjenice o najveselijem danu godine

Porodica i prijatelji su okupljeni oko bogato postavljenog stola, svi veselo i nestrpljivo očekuju Deda Mraza da im donese poklone za Novu godinu ili Božić – kakva divna zamisao! Ali hajde da budemo iskreni: čekanje na ove praznike kako bi konačno pristigli nije nimalo lak zadatak. Možda ćemo Vam ga učiniti lakšim ukoliko Vam predstavimo 7 zanimljivih činjenica o najveselijem danu godine…

Činjenica #1: Božić dolazi u mnogo boja

Božić može biti (i obično i jeste) ukrašen mnogim divnim bojama – bela potiče od snega koji pokriva tlo na dan Božića (ukoliko imamo sreće), crvena je tu zahvaljujući ljubavi i radosti koje ispunjavaju naša srca, toploti naših domova i zelena zbog prelepih novogodišnjih i Božićnih jelki i ukrasa, a srebrna i zlatna su tu zbog poklona koje dajemo našim bližnjim.

Ali postoje samo 3 zvanične boje Božića: crvena, koja predstavlja krv Isusa, zelena, koja predstavlja zimzeleno drvo i zlatna koja predstavlja poklone i dobrotu.

Činjenica #2: Božić se proslavlja na najrazličitije načine

Pre svega, on je izvorno hrišćanski praznik, ali danas se vrlo često slavi i kao sekularni praznik. Drugo, različiti delovi sveta slave Božić na različite načine, svaki od njih u skladu sa svojim verovanjima i tradicijama.

Božić se čak i ne slavi istog datuma kod Hrišćana – katolički je 25. decembara po Gregorijanskom, a pravoslavni je 7. januara po Julijanskom kalendaru. Ipak suština je ista, proslavlja se rođenje Isusa Hrista.

Činjenica #3: Kome dugujemo tradiciju Božićnih drvaca

Ukoliko se vratimo unazad, tamo gde je običaj ukrašavanja Božićnog drveta počeo, prelepa drvca bi se zvala “Tannebaum”, “Weihnachtsbaum” ili “Christbaum – a sada već možete da pogodite gde je to? To je naravno Nemačka.

Nemci iz 15. i 16. veka su bili prvi koji su kući donosili drveće iz šume u svoje domove kako bi ga ukrašavali u čast Božića.

Kod pravoslavaca sa ovih prostora, u kuću se unosi badnjak, koji se povezuje sa slovenskim božanstvom Svetovidom. Prema badnjaku, ukućani se odnose kao prema ličnosti: upućuju mu pozdrave i prinose mu žrtve: žito, vino i med.

Činjenica #4: Najraniji ukrasi za Božićno drvo su bili nešto zaista posebno

Ne, nisu u pitanju domaća peciva, niti jednostavni izrezbareni ili papirnati ukrasi. Pa šta onda? Evo i nagoveštaja: jedna ______ na dan, doktora iz kuće van!

Da, u pitanju su jabuke – zelene, crvene, žute i nažalost ponekad i braon usled jednostavne činjenice da su ovi jestivi ukrasi imali veoma kratak životni vek i da su trulili posle samo nekoliko dana provedenih na Božićnom drvetu …

Činjenica #5: Božićne pesme

Koja od pesama je Vaša omiljena božićna pesma? Prilično teška odluka, zar ne? Postoji toliko fantastičnih pesama među kojima možete birate … Ali za veliki deo sveta kao jedna od najboljih se skoro uvek pojavljuje čuvena Jingle Bells.

Da li znate da je ova pesma stara preko 150 godina i da je napisana u SAD-u? Niste? A šta ako Vam kažemo da je Jingle Bells prva pesma koja je emitovana u svemir?

Kod nas se izdvojila pesma čika Jove Zmaja "Božić, Božić Bata", kao i pesma "Anđeli pevaju" po tekstu Vladike Nikolaja Velimirovića.

Činjenica #6: Proslava Božića – da li ga uopšte i slavimo na dobar datum?

Engleska reč „Christmas“ koja označava Božić je skraćenica od „Christ’s“ (Hristovo u prevodu) i reči „mass“ (prevodu misa, liturgija) i on se slavi 25. decembra kod katolika, odnosno 7. januara kod pravoslavaca u čast rođenja Isusa Hrista.

Ali različiti istoričari tvrde da 25. decembar možda i nije pravi rođendan Hrista – činjenica je da mi jednostavno ne znamo tačan datum na koji se Isus rodio.

Ovaj datum koji je naširoko prihvaćen je ponuđen i prihvaćen negde u 4. veku nove ere i to verovatno zato što se podudarao sa dva prethodno postojeća praznika: paganskim Rođenjem Mitre i Saturnalijama.