- Želite najpopularnije proizvode uz super popuste?
- Postanite član Kluba 5* još danas
- Već ste član?Kliknite ovde
- Već imate nalog?Prijavi se
- Nemate nalog?Registrujte se
Porodica i prijatelji su okupljeni oko bogato postavljenog stola, svi veselo i nestrpljivo očekuju Deda Mraza da im donese poklone za Novu godinu ili Božić – kakva divna zamisao! Ali hajde da budemo iskreni: čekanje na ove praznike kako bi konačno pristigli nije nimalo lak zadatak. Možda ćemo Vam ga učiniti lakšim ukoliko Vam predstavimo 7 zanimljivih činjenica o najveselijem danu godine…
Božić može biti (i obično i jeste) ukrašen mnogim divnim bojama – bela potiče od snega koji pokriva tlo na dan Božića (ukoliko imamo sreće), crvena je tu zahvaljujući ljubavi i radosti koje ispunjavaju naša srca, toploti naših domova i zelena zbog prelepih novogodišnjih i Božićnih jelki i ukrasa, a srebrna i zlatna su tu zbog poklona koje dajemo našim bližnjim.
Ali postoje samo 3 zvanične boje Božića: crvena, koja predstavlja krv Isusa, zelena, koja predstavlja zimzeleno drvo i zlatna koja predstavlja poklone i dobrotu.
Pre svega, on je izvorno hrišćanski praznik, ali danas se vrlo često slavi i kao sekularni praznik. Drugo, različiti delovi sveta slave Božić na različite načine, svaki od njih u skladu sa svojim verovanjima i tradicijama.
Božić se čak i ne slavi istog datuma kod Hrišćana – katolički je 25. decembara po Gregorijanskom, a pravoslavni je 7. januara po Julijanskom kalendaru. Ipak suština je ista, proslavlja se rođenje Isusa Hrista.
Ukoliko se vratimo unazad, tamo gde je običaj ukrašavanja Božićnog drveta počeo, prelepa drvca bi se zvala “Tannebaum”, “Weihnachtsbaum” ili “Christbaum” – a sada već možete da pogodite gde je to? To je naravno Nemačka.
Nemci iz 15. i 16. veka su bili prvi koji su kući donosili drveće iz šume u svoje domove kako bi ga ukrašavali u čast Božića.
Kod pravoslavaca sa ovih prostora, u kuću se unosi badnjak, koji se povezuje sa slovenskim božanstvom Svetovidom. Prema badnjaku, ukućani se odnose kao prema ličnosti: upućuju mu pozdrave i prinose mu žrtve: žito, vino i med.
Ne, nisu u pitanju domaća peciva, niti jednostavni izrezbareni ili papirnati ukrasi. Pa šta onda? Evo i nagoveštaja: jedna ______ na dan, doktora iz kuće van!
Da, u pitanju su jabuke – zelene, crvene, žute i nažalost ponekad i braon usled jednostavne činjenice da su ovi jestivi ukrasi imali veoma kratak životni vek i da su trulili posle samo nekoliko dana provedenih na Božićnom drvetu …
Koja od pesama je Vaša omiljena božićna pesma? Prilično teška odluka, zar ne? Postoji toliko fantastičnih pesama među kojima možete birate … Ali za veliki deo sveta kao jedna od najboljih se skoro uvek pojavljuje čuvena Jingle Bells.
Da li znate da je ova pesma stara preko 150 godina i da je napisana u SAD-u? Niste? A šta ako Vam kažemo da je Jingle Bells prva pesma koja je emitovana u svemir?
Kod nas se izdvojila pesma čika Jove Zmaja "Božić, Božić Bata", kao i pesma "Anđeli pevaju" po tekstu Vladike Nikolaja Velimirovića.
Engleska reč „Christmas“ koja označava Božić je skraćenica od „Christ’s“ (Hristovo u prevodu) i reči „mass“ (prevodu misa, liturgija) i on se slavi 25. decembra kod katolika, odnosno 7. januara kod pravoslavaca u čast rođenja Isusa Hrista.
Ali različiti istoričari tvrde da 25. decembar možda i nije pravi rođendan Hrista – činjenica je da mi jednostavno ne znamo tačan datum na koji se Isus rodio.
Ovaj datum koji je naširoko prihvaćen je ponuđen i prihvaćen negde u 4. veku nove ere i to verovatno zato što se podudarao sa dva prethodno postojeća praznika: paganskim Rođenjem Mitre i Saturnalijama.