- Želite najpopularnije proizvode uz super popuste?
- Postanite član Kluba 5* još danas
- Već ste član?Kliknite ovde
- Već imate nalog?Prijavi se
- Nemate nalog?Registrujte se
Tokom sna naše telo se odmara, a mozak regeneriše. Da bismo što bolje razumeli ulogu spavanja u našim životima, najbolje je shvatiti šta bi se sa nama dogodilo da ne spavamo. Saznajte zašto je dobar san toliko važan...
Ovo pitanje naučnike muči vekovima, ali niko nije siguran koji je tačan odgovor na njega. Neki smatraju da spavanje daje telu priliku da se regeneriše nakon dnevnih aktivnosti.
San nam je neophodan jer na taj način održavamo normalan nivo kognitivnih sposobnosti – govor, pamćenje i razmišljanje. Drugim rečima, spavanje zauzima važno mesto u razvoju mozga. Da bismo što bolje razumeli ulogu spavanja, najbolje je shvatiti šta bi se dogodilo da ne spavamo.
Prvo i najvažnije – naš mozak bi izgubio moć normalnog funkcionisanja.
Ako ste ikada bili budni celu noć, verovatno ste primetili da ste posle mnogo nervozniji, zaboravniji, mrzovoljniji i malaksali. Takođe, znatno Vam opadaju i koncentracija i pažnja. U nedostatku sna deo mozgakoji kontroliše jezik, pamćenje, planiranje i osećaj za vreme praktično se isključuje.Ako ne spavate 17 sati, funkcionisaćete kao da imate 0,05% alkohola u krvi (dve čaše vina).
Istraživanja pokazuju da se zbog nespavanja smanjuje mogućnost odgovora na situacije koje se brzo događaju, kao i na donošenje razumnih odluka. U fizičkom smislu smo podložniji stresu i povećava nam se krvni pritisak, a možete se i ugojiti jer se hormoni i hemikalije koje igraju glavnu ulogu u kontroli apetita, otpuštaju upravo tokom spavanja.
Spavanje se događa u krugu koji traje od 90 do 110 minuta i stalno se ponavlja, a deli se u dve kategorije – REM i non-REM, koji je podeljen u četiri faze.
U ovoj fazi smo napola budni, a napola spavamo. Mišićna aktivnost se usporava i mogu se pojaviti lagani trzaji tela. U ovoj fazi se lako budimo.
Nakon desetak minuta laganog sna ulazimo u ovu fazu koja traje oko 20 minuta. Naše disanje se usporava, kao i kucanje srca. Najveći deo spavanja se događa u ovoj fazi.
U fazi 3 mozak počinje da proizvodi delta talase, a to je tip talasa koji su visoki i spori. Sada su nam kucanje srca i disanje na najnižem nivou.
Za fazu 4 je karakteristično ritmično disanje i mišićna aktivnost. Ako nas neko naglo probudi u ovoj fazi, osećaćemo se dezorijentisano i malaksalo nekoliko minuta. U ovoj fazi se obično deca pomokre u krevet, uplaše se nečega ili hodaju u snu.
REM je skraćenica od Rapid Eye Movement (brzi pokreti oka), a REM period obično započinje 70 do 90 minuta nakon što smo zaspali.U proseku, tokom jedne noći, prođemo kroz 3 do 5 REM epizoda. Iako nismo svesni, u REM fazi je mozak veoma aktivan, često i aktivniji nego u budnom stanju! Onda i sanjamo.
Naše oči se tada naglo kreću u svim pravcima, a disanje i rad srca se ubrzavaju. Telo nam je praktično paralizovano, što je i prirodni način na koji ga štitimo da se ne ponaša kao u snovima. Nakon REM faze, ceo krug se ponavlja.
1. Opustite um
2. Redovno vežbajte
3. Stvorite prijatnu atmosferu u spavaćoj sobi
4. Izbegavajte kofein
6. Pazite šta jedete
7. Organizujte se