- Želite najpopularnije proizvode uz super popuste?
- Postanite član Kluba 5* još danas
- Već ste član?Kliknite ovde
- Već imate nalog?Prijavi se
- Nemate nalog?Registrujte se
Da li ste se ikad zapitali zašto se ljudi međusobno privlače? Da li je naša građa tela, naš glas, lice ili ono o čemu pričamo presudno u tome da li ćemo nekog zainteresovati? Da li prepoznajemo kod nekog pravi miris?
Da li ste se ikad zapitali zašto se ljudi međusobno privlače? Da li je naša građa tela, naš glas, lice ili ono o čemu pričamo presudno u tome da li ćemo nekog zainteresovati? Da li prepoznajemo kod nekog "pravi" miris?
Među životinjama miris igra vrlo važnu ulogu. Pomoću njega životinje nalaze plen, označavaju teritoriju, prepoznaju pravog partnera... Od insekata do sisara, živitnjske vrste u posebnim žlezdama proizvode feromone - supstance kojima se stavlja na znanje da neko traži partnera kada je u plodnoj fazi reproduktivnog ciklusa, upozorava na opasnost, obeležava teritorija i menja ponašanje druge jedinke.
Kod ljudi je dobro poznata činjenica da je miris čulo koje može da prizove najviše sećanja, ali da li možemo putem mirisa da prepoznamo i “pravu osobu”? Bilo svog budućeg dobrog prijatelja ili osobu sa kojom ćemo provesti ceo svoj život. Možda čak i neprijatelja…
Godinama se vodi debata među naučnicima o tome da li i ljudi imaju sposobnost da luče feromone i putem njih komuniciraju. Smatra se da je konačno i završena pre nekoliko godina kada su se naučnici složili da feromoni postoje iako još uvek nije jasno gde i kako nastaju i kako ih drugi ljudi registruju.
Čovek nije u stanju da oseti prisustvo feromona u vazduhu putem čula mirisa, ali su genetičari i biohemičari dokazali da ćelije sluznice ljudskog nosa imaju receptore za koje se feromoni vezuju. Na taj način ih mi osećamo, te oni kod nas izazivaju promene u ponašanju kao i kod životinja.
Kako ljudi nemaju posebne žlezde kojima bi proizvodili feromone naslućuje se da su oni sastavni deo našeg znoja i u zavisnosti od stanja našeg organizma i količine njihove prisutnosti preko njega drugima nose i različite poruke.
Upravo tako su naučnici uspeli da objasne kako se menstrualni ciklus žena koje žive zajedno vremenom sinhronizuje.
Eksperiment sa osmomesečnim bebama je pokazao da one vrlo burno reaguju na bezmirisne smotuljke gaze koje su prethodno nosile njihove majke u svojim grudnjacima, ali ne i na one koje su nosile druge žene.
Jedan od ogleda je pokazao da je prisustvo feromona u telesnom mirisu veće kada se žena nalazi u plodnim danima svog ciklusa. Muškarcima su dati na mirisanje delovi garderobe različitih žena koje su se nalazile u različitim fazama menstrualnog ciklusa. Muškarci nisu mogli sa sigurnošću da ocene da li se ona nalazi u plodnim danima ciklusa, ali one koje su bile u toj fazi su na osnovu garderobe bile ocenjene kao najatraktivnije!
Utvrđeno je, takođe, da je i nivo testosterona porastao kod muškaraca koji su mirisali garderobu žena koje su se nalazile u plodnim danima.
Dakle, priroda pruža ljudima još jedan način da se pronađu. Neki naučnici zastupaju stav da ovaj bitan uticaj koji feromoni imaju na ljude u današnjem društvu može biti još jedan među već mnogim uzrocima sve učestalije pojave usamljenosti, otuđivanja među ljudima. Mogućno je da preterana upotreba kozmetičkih sredstava i sapuna izaziva neprestano spiranje dragocenih društvenih signala koje šaljemo svetu oko nas, a na osnovu kojih bi nas neko i “pronašao”?
Čini se da smo danas pomalo zaboravili koliki smo deo prirode kao i ona nas. Priroda se sama postarala da pronađemo čak i svoju "drugu polovinu".