- Želite najpopularnije proizvode uz super popuste?
- Postanite član Kluba 5* još danas
- Već ste član?Kliknite ovde
- Već imate nalog?Prijavi se
- Nemate nalog?Registrujte se
Svakom može da se dogodi da ima problem sa koncentracijom i pamćenjem, bez obzira na godine. Na pamćenje, pored genetike i zdravlja utiče i ishrana, nikotin i nedostatak fizičkih aktivnosti. Pročitate savete kako da ostanete skoncentrisani.
Svakom može da se dogodi da ima problem sa koncentracijom i pamćenjem, bez obzira na godine. Na pamćenje, pored genetike i zdravlja utiče i ishrana, nikotin i nedostatak fizičkih aktivnosti.
Pročitate savete kako da ostanete skoncentrisani...
Jaja, za koje se smatra da su najbolji izvor kolina ili vitamina B8, koji obezbeđuje fleksibilnost membrane moždanih ćelija i na taj način doprinosi bržem putovanju misli čime se ubrzava razvoj mozga. Vitamini iz B grupe koji utiču na memoriju su B6 i B12 i folna kiselina (B9). Ovi vitamini se nalaze najviše u brokoliju, špargli, dinjama, praziluku, crnom pasulju, soji i drugim mahunarkama. Riba i riblje ulje jer sadrže masti iste koje se nalaze i u našem mozgu koji je i sačinjen od 60% masti. Najvažnije su omega 3 kiseline, a njihov najbolji izvor su losos, tunjevina, sardine, lan i semenke bundeve. Nedostatak ovih masti izaziva probleme sa pamćenjem i depresije zbog čega se preporučuje da jedemo ribu 2 puta nedeljno ili u salate da dodajemo lan i semenke bundeve ili da ih jedemo kao užinu.
Žitarice, jer sporije snabdevaju krv glukozom, što obezbeđuje brži protok krvi što omogućava nesmetanu funkciju mozga.
Borovnice i jagode su najbolja hrana za bolju memoriju jer sadrže polifenolim koji ubrzava rad mozga i usporava degradaciju memorije. Sastojci u jagodama takođe i štite mozak. Proteini su od vitalnog značaja amino kiseline su neurotransmiteri što znači da obezbeđuju dobru komunikaciju među moždanim ćelijama. Povećajte unos proteina – jedite meso, međutim bogati proteinima su i riba, jaja, orasi, sočivo i druge mahunarke.
Gingko čaj ili uzimajte hranu obogaćenu ekstraktom ginka. Ginko biloba ubrzava cirkulaciju u mozgu, što znači da je mozak snabdeven sa više kiseonika i glukoze. Njeni sastojci ubrzavaju protok krvi u krvnim sudovima. Puno vode. Krv se sastoji od oko 80% vode, koja prenosi hranljive sastojke do mozga i oslobađa ga toksina. Ako želite da mozak dostigne maksimum koncentracije morate ga dobro hidrirati. Neophodno je uneti litru vode na svakih 25 kg telesne težine dnevno i mnogo više ako smo i fizički aktivniji.
Alkohol, veštačke zaslađivače, bojena i slatka gazirana pića, kukuruzni sirup, zasićene masne kiseline (puter, margarin, mast, sirevi i meso), cigarete i proizvode od belog brašna. Svi ovi sastojci menjaju nivo glukoze u krvi što nas čini razdražljivim, pospanim i sporim. Takođe, vodite računa da se ne prejedate.
Redovnu fizičku aktivnos, jer smanjuje nivo hormona stresa – kortizola što usporava deo mozga koji je odgovoran za pamćenje i učenje. Istraživanja su pokazala da nas fizička aktivnost štiti od Alchajmerove bolesti i preporučuje se da vežbamo 3 puta nedeljno po 45 minuta.