BIRAJTE PO KATEGORIJAMA
Naše prodavnice
Klub 5*
0
0,00 din.
Losd fsdf sd
Vaša korpa je trenutno prazna.

Mračne strane poznatih istorijskih ličnosti

Ljudi imaju kratko pamćenje. Ukoliko neko uradi nešto dobro, obično imamo sklonost da zaboravimo na njegovu/njenu mračniju stranu. Ukoliko neko učini nešto loše, na umu nam više nisu njegovi/njeni pozitivni kvaliteti. Ovo takođe važi i za mnoge velike, istorijske figure.

I one kao i mi imaju svoju lošiju stranu i danas ćemo ih podeliti sa Vama...

Majka Tereza (1910 – 1997)

Rimo-katolička sestra i misionarka; rođena u Skoplju, a veći deo života je provela u Indiji.

Ona se dala u borbu sa siromaštvom i zdravstvenim problemima Afrike, uključujući tu i HIV i AIDS. Majka Tereza je primila mnogobrojne počasti, uključujući među njima i Ramon Magsaysay nagradu za mir 1962. godine i potom 1979. i Nobelovu nagradu za mir. Međutim, njeno osuđivanje kontracepcije je bilo toliko snažno da je imalo i ključan značaj u neuspehu borbe sa ovom epidemijom.

Imala je dovoljno veliko bogatstvo da izgradi najveći istraživački centar na svetu, ali ona je ipak sve svoje bolnice i pacijente držala u siromaštvu, tvrdeći da je to Božija volja.

Nelson Mandela (1918 – 2013)

Južnoafrički političar, filantrop i revolucionar, Mandela je rođen u Mvezou kao član kraljevske porodice Thembu.

Studirao je pravo na Fort Hare univerzitetu u Vitvatersrandu. Njegovim aktivizam i političko delovanje su ga doveli do toga da je postao prvi izabrani predsednik Južne Afrike.

Bio je vođa UmKonto ve Sizvea, terorističkog ogranka Južno-afričke komunističke partije i na njegovom suđenju, utvrđeno je da je kriv za 156 dela javnog nasilja, uključujući i odobravanje bombaških napada na javna mesta.

Martin Luter King (1929 – 1968)

Američki pastor, aktivista, humanitarac i vođa Afro-američkog pokreza za građanska prava, M. L. King (rođen kao Michael King Junior, 15. januara 1929.)

King postaje aktivista pokreta za ljudska prava vrlo rano u svojoj karijeri; 14. oktobra 1965. prima Nobelovu nagradu za mir zarad njegove borbe za jednakost među rasama putem nenasilnog otpora. Dobio je i počasnu profesuru Bostonskog univerziteta iz sistematične teologije.

Međutim, kasnija istraživanja su utvrdila da su delovi njegovo rada bili lažirani. Njegovi kritičari su ga optužili sa neveru i brojne afere. Mnogo toga je pripisano medijskom senzacionalizmu, ali njegov bigoraf Ralf Abernati tvrdi da je vrlo verovatno reč o istini.

 

Isak Njutn (1642 – 1726)

Engleski fizičar i matematičar je rođen 1642. godine u Dvorcu Vulstorp u Vulstorpu kraj Kolstervorta, zaseoku Linkolnšajra.

Njutn je odgovoran za mnoge proračune, dao nam je zakone kretanja i doprineo uveliko razvoju savremene fizike, ali je takođe bio i alhemičar. Verovao je u postojanje Filozofskog kamena (Kamena mudrosti): mitskog predmeta koji je transmutacijom pretvarao metale u zlato i mogao podariti dug život.

Njutn je svoje pozne godine posvetio samo ovome.

Aristotel (384. p.n.e – 322. p.n.e.)

Antički grčki filozof i naučnik je rođen u Stagiri na Halkidikiju, severnoj periferiji klasične Grčke.

Aristotel se opšteprihvaćeno smatra najuticajnijim figurama među onima koje su uticale na zapadnu misao, ali nije imao visoko mišljenje o ženama. Izgleda da je isključivo bio mizogin, govoreći: „žene su možda inferiorna bića, baš kao da su deformiteti.“

Frenklin D. Ruzvelt (1882 – 1945)

Ruzvelt je rođen 30. januara 1882. u Hadson Veliju kraj Hajd Parka, u Njujorku. Bio je 32. predsednik Amerike.

Lojalan naciji, ali neveran svojoj ženi, Elenor: ironična činjenica sa obzirom na stav srednje američke klase po pitanju čestitosti. Njegova ljubavnica je bila kraj njegove postelje kada je preminuo. Elenor, upoznata sa aferom svog supruga, nije ni bila kraj njega u poslednjim trenucima.

Karavađo (1571 – 1610)

Rođen je 29. septembra 1571. Bio je istaknuti italijanski umetnik u doba renesanse i aktivan u Rima, Napulju, na Malti i Siciliji.

Pošto je stekao mecene za svog života, divljenje njegovim mnogim delima ni danas ne prestaje. Međutim, imao je naglu narav, koja ga je dovela i do toga da je ubio svodnika zbog jedne prostituke. Potom je čak pokušao i da kastrira nesrećnika.

Kristofer Kolumbo (1451 – 1506)

Italijanski istraživač, moreplovac i kolonizator, građanin Republike Đenove, rođen je 1451.

Kolumbo je pošao na četiri veća putovanje preko Atlantskog okeana i time je pokrenuo špansku kolonizaciju Novog sveta. Sa agresivnim imperijalizmom, na scenu stupaju i ropstvo i prostitucija pod prisilom. Urođeničko pleme Tanio iz Amerike je koristio kao seksualne robove.

Dozvolio je svojim ljudima da siluju lokalne žene i devojčice od svega devet godina.

Bendžamin Frenklin (1706 – 1790)

Jedan od osnivača Amerike, Frenklin je rođen 17. januara 1706.

Frenklin je bio fantastičan državnik, erudita, vodeći autor, slikar, politički teoretičar, političar, upravnik pošte, naučnik, izumitelj, građanski aktivista i diplomata. Ipak sve to mu nije smetalo da voli bordele, da posećuje džentlmenske klubove vrlo često i to dva puta mesečno kako tvrde istoričari.

Volfgang Amadeus Mocart (1756 – 1791)

Plodni i uticajni kompozitor koji je kršten kao Johan Hrizostom Volfgang Teofil je rođen u Salcburgu januara 27. 1756. Svoj neverovatni talenat je ispoljio u najranijem detinjstvu.

Kao čovek od umetnosti, nikada nije zapostavljao svoje kaprice i perverzije. Ukratko, uživao je u anilingusu (oralno-analnom seksu). Često je izvaljivao najvulgarnije šale i napisao je čak i nekoliko dela o svojim primitivnim, ekscentričnim seksualnim interesovanjima.

Vinston Čerčil (1874 – 1965)

Čerčil je rođen u aristokratskoj porodici vojvoda od Marlboroa, ogranak plemićke porodice Spenser je bio britanski političar i dva put izabrani premijer Ujedinjenog Kraljevstva.

Čerčil je odobrio upotrebu otrovnog gasa nad Kurdima i branio je upotrebu hemijskog oružja protiv necivilizovanih plemena (njegove reči). Neki ljudi su ga smatrali anti-semitom. Ovo je diskutabilna tvrdnja iz nekoliko razloga, ali 1920. se zaista dotakao međunarodnih zavera Jevreja.

Hendri Kisindžer (1923 – )

Henri Alfred Kisindžer, rođen Hajnc Alfred Kisinger, 27. maja 1923; američki diplomata i politikolog, dobitnik Nobelove nagrade za mir.

Kristofer Hičens smatra Kisindžera odgovornim za ratne zločine i zločine protiv čovečanstva i prekršaje iz sfere korporativnog i običajnog i međunarodnog prava, uključujući tu i zaveru za ubistvo, otmicu i mučenje.