BIRAJTE PO KATEGORIJAMA
Naše prodavnice
Klub 5*
0
0,00 din.
Losd fsdf sd
Vaša korpa je trenutno prazna.

Da li je dremanje stvarno škodljivo?

Obavili ste sve po kući, odveli decu do komšije, doneli namirnice iz prodanvice i sada je vreme da uživate u dobro zasluženoj popodnevnoj dremki! Okrepljujuća, zdrava popodnevna dremka – ali da li je baš tako?

Može li nam dremanje stvarno naškoditi?

Različite studije poslednjih nekoliko godina koje su sproveli istraživači sa raznih strana sveta su izgleda našli povezanost između dremanja i prevremene smrti – ljudi koji često dremaju popodne imaju veću šansu da prevremeno umru od ljudi koji spavaju samo tokom noći. Ali kako je to uopšte moguće?

Zapaljenje i disajne bolesti

Očigledno ima neke veze sa time što kratke dremke verovatno uzrokuju zapaljenje u telu i posledično uveliko povećavaju verovatnoću da se razvije neka od respiratornih bolesti kao što su bronhitis, zapaljenje pluća ili emfizem. Sve ove bolesti – kada su ozbiljnije ili ukoliko se ne leče duže vreme – zaista uzrokuju smrt.

Šta kaže statistika?

Ljudi koji dremaju duže od sat vremena imaju 14% veću verovatnoću da umru prevremeno, prema istraživanju Univerziteta Kembridž, a ljudi koji dremaju još duže imaju 32% veću verovatnoću da prevremeno umru. Odrasli koji svakog dana dremaju dosta dugo imaju zapanjujućih dva i po puta veću verovatnoću da umru od respiratornih bolesti negoli ljudi koji spavaju samo po noći. Neverovatno!  

Da li bi trebalo u celosti izbegavati dremanje?

Jednostavna istina je da to niko ne zna zasigurno. Dok gore navedena statistika definitivno stvari postavlja u opasniju perspektivu, ista istraživanja su takođe naglasila da opasnost nije tako velika kako se to isprva može činiti.

Većina ljudi nije u pravoj opasnosti

Statistika takođe otkriva značajnu većinu ljudi koji nisu u pravoj opasnosti od dremanja – oko 85% ljudi koji imaju kraće dremke (manje od sat vremena). Uz to, mnogi naučnici takođe smatraju da je uzročnost sasvim obrnuta – nisu dremke te koje uzrokuju respiratorne bolesti; respiratorni problemi povećavaju potrebu da se češće drema, a neki od njih čak tvrde da ljudi sa tim bolestima imaju velike koristi od toga što dremaju i da zapravo produžavaju svoje živote popodnevnim odmorima.

Neophodna su dalja istraživanja

Konačni sud mora tek treba da se donese, ali nikad nije na odmet biti dodatno oprezan – makar zbog jednostavne činjenice da Vam dremanje oduzima dosta vremena svakog dana i time Vaš noćni san čini i manje okrepljujućim…

Kako smanjiti potrebu za dnevnim dremkama?

Ukoliko imate osećaj da svakog dana gubite dobar deo istog zbog potrebe da odremate ili želite da budete sigurni da Vaše dremanje neće uzrokovati nikakve zdravstvene probleme dugoročno, nekoliko korisnih saveta o tome kako da umanjite potrebu za dremanjem, naći ćete ispod…

#1: Budite aktivni

Dok se može učiniti – makar na prvi pogled – da aktivniji način života povećava potrebu za dremanjem, zapravo je obrnuto: aktivan način života zapravo osvežava telo i um i čini popodnevne dremke potpuno nepotrebnim i takođe u celosti i nepoželjnim – na kraju krajeva, ko bi i poželeo da drema ukoliko svakog dana ima toliko toga da se iskusi?

#2: Potrudite se da tokom noći dobrano odspavate

Istraživanje takođe pokazuje da ljudi koji dobro spavaju tokom noći najčešće ni nemaju potrebu da odremaju tokom popodneva – savršeno razumljivo, sa obzirom da kvalitetan noćni san pruža telu i umu dovoljno energije da istraju tokom narednog dana. Odrasloj osobi je potrebno 8 sati sna svake noći i većina istog bi trebala da bude dubok, neometan san. Dobra zvučna izolacija spavaće sobe, odgovarajuća ravnoteža svežeg vazduha i prijatne sobne temperature i udobar krevet Vam uveliko mogu pomoći da to postignete…

#3: Bez kauča ispred TV-a

Ne iznenađuje, kauč ispred TV-a je najčešći izbor lokacije za popodnevno dremanje – na njemu smo sigurni, udoban je i um je okupiran nečim sve dok ne zaspimo. Sve što treba da uradite da biste umanjili verovatnoću da zaspite tokom dana jeste da sklonite kauč i da ga zamenite sa nečim – zvuči smešno, znamo – manje komfornim i manje privlačnim.